Strogi rezervat "Hajducki i Rozanski kukovi" proglasen je 22. 01. 1969. g.

Povrsina rezervata je 1220 ha. Nalazi se na sjevernom dijelu Parka prirode "Velebit", a obuhvaća izdvojene skupine kukova i razdrtih, stjenovitih vrhova, međusobno odvojenih dubokim ponikvama i provalijama. Izgrađuju ih mlade paleogenske naslage sastavljene gotovo samo od vapnenackih breca. Zbog trošenja i pucanja uvjetovanoga djelomično tektonskim, djelomično atmosferskim činiocima, te su naslage poprimile specifičan reljef izrazitog krša, tvoreći jedno od najneprohodnijih područja Velebita. Obilježavaju ih orijaške gromade bijelih vapnenačkih vrhova.

Međusobno su Hajdučki i Rožanski kukovi odvojeni Lubenovačkim vratima. Najistaknutiji Hajdučki kukovi su: Golubić (1658 m), Begovački kuk (1407 m), Jarekovački kuk (1328 m), Pavića kuk (1392 m) i Duića kuk (1460 m). Najistaknutiji Rožanski kukovi su: Gromovača (1675 m), Krajačeva kuk (1690 m), Pasarićev kuk (1630 m), Vratarski kuk (1678 m), Varnjača (1630 m) i Crikvena (1641 m).

Flora tih podrućja očuvala se u gotovo iskonskom obliku. Održale su se zajednice s većim brojem alpskih biljaka, pojedini pripadnici ilirskog, odnosno dinarskog vegetacijskog područja, osobito visoke zeleni i to velikolisne ljepike (Adenostyles alliariae). Na izloženim mjestima suma pretplaninske bukve (Fagetum croaticum subalpinum) poprima oblik klekovine. Srednji pojas kukova i duboke ponikve obrasle su smrekama (Vaccino- Piceion), u gušćim ili rijeđim sastvima, te obiljem pretplaninskoga grmlja i visokih zeleni. Najviše, pa i na same vrhove dopire klekovina bora krivulja (Pinetum mughi illyricum), a uz nju i pojedine stjenjače i tocilarke.Većih travnjačkih površina obraslih svezom oštre vlasulje (Festucion pungentis) nema, ali se tu i tamo nadu manje površine obrasle travom tvrdačom (Nardus stricta). Od zaštićenih vrsta tu rastu: planinčica (Trollius europaeus), alpski kotrljan (Eryngium alpinum), runolist (Leontopodium alpinum), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum), vimenjak (Platanthera bifolia) i žuta sirištara (Gentiana lutea var. symphyandra).