CROATIAN
Amateur Radio
FLORA FAUNA Program
©
"Lets Save the green Planet Earth!"

Croatian Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs
WFF ref.
Name of protected area
Status
IOTA
9AFF-004
Mljet
(and islands around)
National park
EU-016

Orijentir: 42°46,5’N 17°22,5 E

Official web site of
National Park MLJET

Mljet je naoko nerazvedeni izduženi otok, širok prosječno 3 km, a dugačak 37 km. Prirodoslovno to je otok osebujnosti i kontrasta.

Zakonom o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta Nacionalnim parkom (NN 13/97) definira granice Nacionalnog arka “Mljet” na slijedeći način:
"Područe Nacionalnog parka "Mljet" obuhvaća zapadni dio otoka Mljeta, Veliko i Malo jezero i uvalu Soline, te morski pojas šrine 300 m od najizbočnijih rtova otoka Mljeta i pripadajućih otočića, ukupne površne od 5375 ha. Kopnena granica NP "Mljet" počnje s južne strane otoka od uvale Procijep, te od te točke ide prosjekom u smjeru sjeveroistoka do kote 206, od te kote spuša se prosjekom u smjeru sjevera na cestu kod Crne klade (183 m), nastavlja se prosjekom u smjeru sjevera preko kote 229 do kote 185, skreće sjeveroistočno hrptom do kote 239, spušta se prosjekom u smjeru sjevera sredinom Ivanjeg Polja do kote 172, nastavlja se hrptom u smjeru sjeveroistoka do kote 170, te dalje prosjekom u smjeru sjevera do uvale Velika Tatinica. Od uvale Velika Tatinica granica se nastavlja morskim putem prema zapadu zaobilazeći otok Mljet u odlomcima pravaca, koji su položni od točke do točke u moru na udaljenosti od 500 m od najistaknutijih rtova otoka Mljeta, odnosno pripadajućih otočića, obuhvaćajući svo otočje i more uz dio otoka koje je proglašen Nacionalnim parkom. U sklopu 9AFF Programa, u 9AFF-004, računaju se sljedeći otoci, otočići i hridi: Mljet (CI-068,
zapadni dio s naseljima: Goveđari, Babine kuće, Njivice , Pomena, Pristanište, Velika Loza, Polače, Tatinica, odnosno, zapadno od 17°27'E ), Vanji Školj (CI-831), Utrnji Školj (CI-965), Sv. Marija (CI-962), Štit (CI-814), Pomeštak (CI-367), Glavat (CI-362), Galicija (CI-961), Crna Seka (CI-830), Maslinovac, Moračnik (CI-365), Ovrata (CI-516), Tajnik (CI-369), Kobrava (CI-363), Kula (CI-829)...


Kao jedinstveni primjer osebujne vegetacije, sa Velikim i Malim jezerom kao geološkim i oceanografskim fenomenima u kršu, ovo područje je značajno i poznato i u svjetskim razmjerima. To je područje predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava u Jadranu. Nacionalni park "Mljet" proglašen je područjem posebne namjene poradi:
• Jedinstvenog panoramskog izgleda razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otočića, te bogate ortografije okolnih brda što se strmo izdižu iznad morske površine zaklanjajući brojna kraška polja i drevna naselja u kamenu. Njegova vanjska obala, otvorena južnom moru, strma je i puna "garma" - urušenih pećina. Obala okrenuta kopnu i buri niža je i pristupačnija;
• Sustava slanih jezera što predstavljaju jedinstveni geološki i oceanografski fenomen u kršu, značajan u svjetskim razmjerima. Ova dva jedinstvena morska jezera, bila su prvotno, oko 10.000 godina, slatkovodna, negdje sve do početka kršćanske ere. Jedino na obalnim stijenama nalaze se endemične dalmatinske biljke, s ljepoticom, dubrovačkom zečinom na čelu;
• U pitomom mediteranskom kraškom krajoliku doslovno skrivenih dviju prirodoslovnih osobitosti. Jedna osobitost su tipična kraška podzemna staništa: polušpilje, špilje i jame, a druga su mljetske "blatine", na našim otocima rijetke pojave povremenih boćatih jezera koja povremeno presušuju. O njihovom živom svijetu danas još uvijek znamo malo. Poznato je samo da se u njima stoljećima lovilo jegulje i močvarne ptice budući su povezana morem.
• Lijepo razvijenog bogatog šumskog pokrova što je donedavna prekrivao velike površine obala Mediterana, a danas se rijetko kao ovdje zadržao u svom izvornom obliku. Na području mljetskih jezera šuma se spušta do samih obala, stvarajući ugođaj netaknute prirode.
• Otočića Svete Marije sred Velikog jezera s drevnim benediktinskim samostanom i crkvom koji datiraju iz 12. stoljeća. Otočić je poradi svog izuzetnoga estetskoga ugođaja i snažne duhovno-kulturne dimenzije svojevrsni simbol otoka i Nacionalnog parka "Mljet".
• Lokaliteta Polače kao sklopa kulturno-povijesnih znamenitosti s rimskom palačom i fortifikacijskim sklopom, te starokršćanskim bazilikama uklopljenim u živopisan, od vjetrova zaštićeni zaljev.
• Izuzetne kulturno-povijesne baštine, koja u neprekinutom slijedu od vremena ilirskih plemena, rimskog carstva, Dubrovačke republike, doseže sve do današnjih dana života suvremenoga čovjeka koji je ovdje stvorio stabilne uvjete života u suglasju s netaknutom prirodom.
Fenomen sustava jezera proslavio je otok Mljet širom svijeta. Veliko jezero površine 145 hektara, te dubine do 46 metara i Malo jezero površine 24 hektara i dubine do 29 metara, svojim tajnama privlače prirodoslovce, te i druge znatiželjnike i zaljubljenike u prirodu različitih profesionalnih i osobnih usmjerenja.
Bujna vegetacija otoka, poglavito područja Nacionalnog parka, pribavila je Mljetu atribut "zelenog otoka". Danas na Mljetu raste čak pet različitih tipova šuma. Ostaci mediteranske prašume, izvorne šume crnike, prisutni su samo fragmentarno, a najbolje su očuvani kao niska šuma panjača u predjelu Velika dolina. U drugim područjima ta je šuma nadomještena makijom, garizima, kamenjarima, te prostranim šumama brzorastućeg alepskog bora koji je preuzeo primat nad biljnim vrstama drugačijeg senzibiliteta. Uz šume, biološki su osobito značajna i neka druga staništa: priobalne pješčane dine, strme i visoke obalne stijene kao i one u unutrašnjosti otoka, te bilje obalnih grebena.
Izvor: http://www.np-mljet.hr/o_nacionalnom_parku.html


Nedopuštene radnje:

PRIRODA

-kampiranje i loženje vatre
-pušenje
-branje i onečišćenje biljaka
-lov, hvatanje i uznemiravanje divljači
-svako pogoršanje kakvoće mora i podmorja, te njihovo onečišćenje
-lov podvodnom puškom
-skupljanje školjki, trpova, ježa i drugih morskih organizama

KULTURA

Strogo je zabranjeno…

-iskopavanje i iznošenje arheoloških nalaza
-svako oštećivanje spomenika kulture

KRETANJE I PONAŠANJE

Strogo je zabranjeno…

-ulaziti u Nacionalni park bez ulaznice
-slobodno šetanje pasa
-kretanje vozilima unutar temeljnog fenomena
-kretanje nedopuštenim stazama
-kretanje noću
-parkiranje vozila na putevima
-ulazak plovila na motorni pogon u jezera

Za svaki od ovih prekršaja propisane su visoke kazne do 15000kn koje provodi naša nadzorna služba stoga Vas ljubazno molimo da se ponašate u skladu sa našim Pravilnikom kojeg možete naći u djelu («Narodne novine»br.48/99 i 15/00). Za dodatne informacije u svezi pravila ponašanja i za bilo kakav oblik kršenja Pravilnika možete kontaktirati nadzornu službu čije se sjedište nalazi u Upravnoj zgradi odnosno možete zvati na broj telefona (020 744 041).