![]() |
CROATIAN
Amateur Radio FLORA FAUNA Program © |
![]() |
"Lets
Save the green Planet Earth!"
|
Croatian
Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs |
WFF
ref.
|
Name
of protected area
|
Status
|
IOTA
|
9AFF-0046
|
Palud-Palu
|
Special
ornithological reserve
|
--
|
|
|
Položaj:
45°1'42"N & 13°42'1"E
|
|
![]() Zaštitini znak močvare Palud Vodena kokošica |
![]() 9AFF expedition "Natura Histrica 2010": Nine members of radio clubs from Zagreb, Karlovac and Pula activated Special ornitological reserve Palud-Palu on November 13, 2010. Operators were: 9A3RNR (yl Ivana), 9A7SSY (xyl Anica), 9A1MB (Marijan), 9A2MF (Franjo), 9A2WJ/SK (Daki), 9A5AMG/SK (Miško), 9A6AA (Emir), 9A6Z (Ivan) and 9A7PPD (Dubravko). They used both of call signs, 9A1C/p and 9A0WFF, on all band, all modes. |
Godina
proglašenja: 2001. Opis položaja: Područje rezervata nalazi se unutar granica značajnog krajobraza "Rovinjski otoci i priobalno područje". Sa obalne strane granica obuhvaća uvale Bačvice, Cisterna, Gustinja, rt Gustinju, uvalu Dagita, uvalu Palud, rt Damjan. Iz uvale Sv. Pavao granica zaštite obilazi istočnu stranu Sv. Damjana te se sjeverozapadno uz lokalitet Fjorine veže na postojeće prilazne komunikacije prema stanciji Mofardin. Palud je prirodna depresija u neposrednoj blizini mora, koja se, zbog pritjecanja vode s okolnih brda i zaravni i iz izvora na sjevernoj strani, pretvorila u močvaru. Početkom prošlog stoljeća prokopan je 200 m dugačak kanal do mora da bi se povećao salinitet vode u močvari i time onemogućilo razvijanje ličinki komaraca koji su bili prijenosnici malarije. Spajanjem močvare i mora ovdje su se našli novi stanovnici kao što su jegulje, cipli, vodene kornjače i oko 200 vrsta ptica. Do Paluda se dolazi neasfaltiranom cestom prema putokazima. Na ulazu u rezervat stoji kućica i drvena tabla od koje je najbolje krenuti desno. Prirodni fenomen: Brakična močvara sa zanimljivom florom i vegetacijom, među kojima se ističe i nekoliko rijetkih biljnih vrsta. Područje se odlikuje raznolikošću i bogatstvom ornitofaune, a naročito ptica močvarica u vrijeme gniježđenja, zimovanja i migracijskih kretanja. Pedološki, mikroklimatski, hidrološki i dr. čimbenici uvjetuju visoku bioraznolikost. Broj evidentiranih ptičjih vrsta je 218 (prosinac, 2004.). MJERE ZAŠTITE: Unutar područja pod zaštitom nisu dozvoljene radnje koje mogu ugroziti temeljni prirodni fenomen područja, a posebno: 1. odvijanje prometa motornim vozilima na užem području močvare, unutar biciklističke staze 2. odlaganje bilo kakvog otpadnog materijala unutar granica zaštite 3. komercijalne djelatnosti koje mogu negativno mijenjati pedološke, mikroklimatske, hidrološke ili druge uvijete koje uvjetuju biološku raznolikost i bogatstvo ornitofaune, te biljnih i močvarnih zajednica. Opis postojećeg stanja: Od 1999. godine provodi se kontinuirani dnevni nadzor područja, pojačan tijekom ljetnih mjeseci. Time je dotadašnja čovjekova aktivnost svedena na minimum (kampiranje, bespravna gradnja, uznemiravanje ornitofaune). Provode se akcije čišćenja, reguliran je redoviti odvoz smeća te promet motornim vozilima (zabrana prometovanja unutar I zone zaštite). Obzirom da su dosadašnja petogodišnja istraživanja ukazala na različitost i bogatstvo prisutne ornitofaune, ista će se nastaviti i u narednom periodu. Uz suglasnost Ministarstva završena je sanacija kanala koji močvaru povezuje s morem, sa ciljem reguliranja optimalnog nivoa vode i saliniteta. (izvor: www.natura-histrica.hr) U nastojanju da se zaštiti bioraznolikost istarskog poluotoka i prateći aktualne trendove aktivnog odmora u prirodi, Natura Histrica i TZ Istarske županije pripremaju program povezivanja najatraktivnijih zaštićenih krajolika u Istri i njihove promocije kroz turističku ponudu. Zelena cesta povezat će 33 zaštićena lokaliteta po cijeloj Istri, od posebnih prirodnih rezervata poput Paluda, Motovunske šume i paleontološkog rezervata s ostacima dinosaura u Barbarigi, do značajnih krajobraza Pićan-Gračišće, Labin-Rabac-Prtlok i Kamenjak. Uz NP Brijune i PP Učka, posjetitelji će moći razgledati i zanimljive spomenike prirode, a u postupku zaštite su i ušća Raše i Mirne, te vrsarski otoci . Trenutačno je zaštićeno manje od 10% teritorija u Istri, a planirano je zaštititi 20% najatraktivnijih dijelova poluotoka, što je i europski prosjek.
Skrb o
Palud - Paluu posebnom ornitološkom rezervatu |
|
|
![]() |
![]() |
![]() |